Om løsningsforslaget: Dette er veiledende løsningsforslag laget av eksamenssett.no. Husk at det finnes mange gode måter å løse oppgavene på, spesielt skriveoppgavene.
Løsningsforslag – Bosnisk Nivå III Vår 2025
Eksamen: PSP5884 | Semester: Vår 2025 | Varighet: 5 timer
Vekting: Lesing ca. 25 % | Skriving ca. 75 %
Lesing
Oppgave 1 – Overturisme i Norge
Oppgave: Les teksten «Prekomjerni turizam: Je li došlo vrijeme da zamolimo turiste da se drže podalje?» av professor Tor W. Andreassen. Fyll inn riktige ord fra rullegardinmenyene, og avgjør om påstandene er riktige eller gale.
Del A – Lukeoppgave:
- ugodno – «ugodno norveško okruženje je privuklo mnoge turiste» (det behagelige norske miljøet har tiltrukket mange turister)
- doživjela – «turistička industrija je doživjela eksplozivan rast» (turistindustrien har opplevd eksplosiv vekst)
- industriju – «dobra vijest za industriju i zaposlene» (godt nytt for industrien og de ansatte)
- nanijeti – «može nanijeti ozbiljnu štetu» (kan påføre alvorlig skade)
- prirodnih – «uništavanje prirodnih staništa» (ødeleggelse av naturlige habitater)
- broj – «ogroman broj posjetitelja» (enormt antall besøkende)
- dovodi – «Eksploatacija destinacija dovodi do toga» (utnyttelse av destinasjoner fører til)
- zamolimo – «da zamolimo turiste da se drže podalje» (at vi ber turistene om å holde seg unna)
Del B – Riktig/Galt:
| Påstand | Svar | Forklaring |
|---|
| En av de største bekymringene er miljøødeleggelsene som turisme forårsaker. | Riktig | Teksten sier «Jedna od glavnih briga je uništavanje životne sredine» (en av hovedbekymringene er miljøødeleggelse). |
| Noen byer i Europa har innført strenge reguleringer for turismen. | Riktig | Teksten nevner at Venezia og Barcelona har innført strenge regler for cruiseskip og Airbnb. |
| Turismen fungerer stort sett godt i Norge, så behovet for å regulere den er ikke like stort som i flere europeiske byer. | Galt | Teksten argumenterer for at Norge også har store problemer med overturisme, spesielt steder som Geiranger, Flåm og Lofoten. |
| For mange besøkende fører til at stedene mister sin sjarm, noe som igjen kan skremme bort enda flere reisende. | Riktig | Teksten sier «gube svoj jedinstveni šarm i autentičnost, što dugoročno može još više udaljiti posjetioce» (mister sin unike sjarm, noe som kan drive bort besøkende). |
| Økt turisme har medført både miljø- og klimakonsekvenser her i landet. | Riktig | Teksten nevner forurensning, avfall, ødeleggelse av habitater og klimaendringer som konsekvenser. |
Oppgave 2 – Ansvarlig reising (120–150 ord)
Oppgave: To personer uttaler seg om reising. Hans (55 år) reiser grønt og lærer om kulturen. Sofie (23 år) vil bare ha pause fra hverdagen med mest mulig for pengene. Er du enig med Hans? Har du forståelse for Sofie? Hva forventer du av turister i Norge?
Tips: Vis at du kan drøfte begge synspunktene. Bruk bindeord som «s druge strane» (på den andre siden), «međutim» (imidlertid), «osim toga» (i tillegg).
Eksempelsvar:
Slažem se s Hansom jer mislim da je odgovorno putovanje veoma važno. Kada učimo o kulturi zemlje koju posjećujemo i pokušavamo govoriti lokalni jezik, to pokazuje poštovanje prema lokalnom stanovništvu. Osim toga, zeleno putovanje pomaže u zaštiti životne sredine, što je danas izuzetno bitno.
Međutim, razumijem i Sofijino razmišljanje. Ponekad smo toliko umorni od posla i svakodnevnog života da samo želimo opuštanje. Ipak, mislim da možemo kombinovati odmor i odgovornost – možemo uživati na odmoru, ali i poštovati lokalne običaje i okolinu.
Od turista koji posjećuju Norvešku očekujem da poštuju prirodu i ne bacaju smeće u planinama ili na fjordovima. Također, očekujem da poštuju lokalne zajednice, ne prave previše buke i da kupuju lokalne proizvode umjesto da sve kupuju u velikim lancima. Na taj način turizam može biti pozitivan za obje strane.
Oppgave 3 – Akademsko nepoštenje
Oppgave: Les annonsen om skrivetjenester for oppgaver og teksten om akademisk uredelighet i Bosnia-Hercegovina. Fyll inn ord i annonsen og svar på flervalgsspørsmål.
Del A – Lukeoppgave (annonsen):
- pomoć – «Nudim pomoć pri pisanju radova» (tilbyr hjelp med skriving av oppgaver)
- uz – «uz vas sam tokom cijelog procesa» (med dere gjennom hele prosessen)
- koriste – «programa koji koriste gotovo svi fakulteti» (programmet som nesten alle fakulteter bruker)
Del B – Flervalgsspørsmål:
- Hva er hovedårsaken til at noen begynner å skrive oppgaver for andre? → Arbeidsledighet og behov for inntekt – teksten sier «neki su zbog nezaposlenosti bili primorani da budu kreativni ne bi li tako zaradili novac za život» (noen var på grunn av arbeidsledighet tvunget til å være kreative for å tjene penger).
- Hva er akademisk uredelighet ifølge teksten? → Å kopiere lekser, plagiere og kopiere en tredjepart – teksten definerer det som «prepisivanje domaćih zadataka ili ispita, plagiranje, autoplagiranje» og «pisanje ispita umjesto drugog studenta».
- Hva tenker flertallet av elevene om juks ved eksamen? → De rettferdiggjør fusk og anser det ikke som feil – teksten sier «Mnogi učenici ne smatraju varanje moralno neispravnim i opravdavaju ga» (mange elever anser ikke juks som moralsk galt og rettferdiggjør det).
- Hvilket utsagn er riktig ifølge teksten? → Teknologi har gjort det lettere å være akademisk uredelig – teksten sier «uz veliki tehnološki napredak ono postaje sve zastupljenije i lakše izvodljivo» (med stor teknologisk fremgang blir det stadig mer utbredt og lettere å gjennomføre).
- Hva sier Bosnia og Hercegovinas lovgivning om eksamensfusk? → Professorer bruker ofte milde sanksjoner, men det finnes ingen statlig lov – teksten sier «profesori ga ignorišu ili koriste vrlo blage sankcije, a u BiH još uvijek ne postoji zakon koji na državnom nivou određuje sankcije».
Skriving
Oppgave 4 – E-post om juks (100–120 ord)
Oppgave: Du vet at en i klassen har jukset på en prøve og fått et mye bedre resultat enn deg. Skriv en e-post til læreren der du forklarer hva som skjedde, hvorfor du melder fra, og foreslår tiltak for å unngå slikt juks.
Tips: Bruk formell tone i e-posten. Vær saklig og konkret. Vis at du forstår at det er ubehagelig å varsle, men at du gjør det av prinsipp.
Eksempelsvar:
Poštovani profesore,
Pišem Vam ovaj e-mail jer moram da Vas obavijestim o nečemu što me muči. Tokom posljednjeg testa iz matematike, primijetila sam da je jedan učenik iz našeg razreda koristio mobilni telefon ispod klupe kako bi pronašao odgovore na internetu. Zbog toga je dobio odličnu ocjenu, dok smo ostali pošteno radili.
Znam da nije ugodno prijaviti kolegu iz razreda, ali mislim da je to ispravna stvar. Varanje nije fer prema učenicima koji su se trudili i učili, i ako se ne prijavi, to šalje poruku da je varanje prihvatljivo.
Predlažem da se na budućim testovima mobilni telefoni ostave na nastavnikovom stolu. Osim toga, možda bi bilo korisno imati različite verzije testa kako bi prepisivanje bilo teže.
Hvala Vam na razumijevanju.
S poštovanjem
Oppgave 5 – Når bør man si ifra? (120–150 ord)
Oppgave: Noen ganger er det viktig å si ifra, andre ganger bør man la være. I hvilke situasjoner mener du det er riktig å si ifra, og i hvilke bør man la være? Gi to konkrete eksempler.
Tips: Gi ett eksempel der det er riktig å si ifra og ett der det er bedre å la være. Begrunn begge standpunktene.
Eksempelsvar:
Mislim da je veoma važno znati kada treba prijaviti nešto, a kada je bolje šutjeti. To zavisi od situacije i posljedica.
Situacija u kojoj je ispravno prijaviti jeste kada vidimo da neko maltretira drugog učenika u školi. Na primjer, ako vidim da grupa učenika svaki dan zadirkuje i ponižava jednog dječaka, definitivno bih rekla nastavniku. Razlog je jednostavan – žrtva trpi i ne može se sama odbraniti. U takvim situacijama šutnja znači da podržavamo nasilje.
S druge strane, postoje situacije u kojima je bolje ne miješati se. Na primjer, ako čujem da je prijateljica rekla nešto ružno o drugoj prijateljici u momentu ljutnje, ne bih to odmah prijavila ili rekla drugoj osobi. Ljudi ponekad govore stvari koje ne misle kada su nervozni. U takvoj situaciji bolje je razgovarati privatno s prijateljicom i pitati je da li je stvarno tako mislila.
Ukratko, trebamo prijaviti situacije koje ugrožavaju nečiju sigurnost ili dobrobit, ali ne trebamo se miješati u male svađe i nesporazume koji se mogu riješiti direktnim razgovorom.
Oppgave 6 – Lukeoppgave: Nyheter og TikTok
Oppgave: Les teksten om hvordan unge mennesker i stadig større grad får nyheter via sosiale medier som TikTok, og sett inn 9 ord på riktig plass.
Svar:
- vijesti – «dolaze do vijesti putem» (kommer til nyheter via)
- društvenih – «putem društvenih medija» (via sosiale medier)
- pažnju – «Publika obraća više pažnju na slavne osobe» (publikum vier mer oppmerksomhet til kjendiser)
- najbrže – «TikTok je najbrže rastuća društvena mreža» (TikTok er den raskest voksende sosiale medier)
- zavoljeti – «odjednom zavoljeti staromodne web stranice» (plutselig komme til å elske gammeldagse nettsider)
- postavila – «kada je anketa posljednji put postavila to pitanje» (da undersøkelsen sist stilte det spørsmålet)
- ljudi – «U prosjeku 40 posto ljudi kaže» (i gjennomsnitt sier 40 prosent av folk)
- prošlu – «u odnosu na prošlu godinu» (sammenlignet med forrige år)
- zainteresirani – «jako ili iznimno zainteresirani za vijesti» (svært eller ekstremt interesserte i nyheter)
Oppgave 7 – Ditt forhold til nyheter (250–280 ord)
Oppgave: Skriv om ditt forhold til nyheter: Hva er ditt forhold til nyheter? Hva er viktig å orientere seg om, og hva får vi for mye informasjon om? Hvor finner du nyheter? Hvorfor er valg av nyhetskilder viktig?
Tips: Svar på alle fire spørsmålene i en sammenhengende tekst. Vis evne til refleksjon og kritisk tenkning. Bruk varierte setningsstrukturer.
Eksempelsvar:
Vijesti su važan dio mog svakodnevnog života, iako moram priznati da ih ne pratim toliko koliko bih trebala. Obično pogledam vijesti ujutro dok doručkujem i uveče prije spavanja. Mislim da je važno biti informiran o tome šta se dešava u svijetu, ali istovremeno treba biti oprezan i ne opterećivati se previše negativnim vijestima.
Smatram da je posebno važno biti bolje informiran o klimatskim promjenama i zaštiti životne sredine, jer to direktno utječe na našu budućnost. Također, važno je pratiti političke vijesti jer odluke političara utječu na naš svakodnevni život. S druge strane, mislim da dobivamo previše informacija o slavnim osobama i skandalima. Takve vijesti su često nepotrebne i odvlače pažnju od stvarno bitnih tema.
Vijesti uglavnom pronalazim na društvenim mrežama, posebno na Instagramu i TikToku. Međutim, kada želim detaljnije informacije, čitam članke na poznatim novinskim portalima. Koristim ove izvore jer su brzi i lako dostupni na mom telefonu. Ipak, svjesna sam da vijesti na društvenim mrežama mogu biti nepouzdane ili pristrane.
Izbor izvora vijesti je izuzetno važan jer ne prenose svi mediji informacije na isti način. Neki mediji mogu biti pristrani ili čak širiti dezinformacije. Zato je bitno koristiti više različitih izvora i razviti kritičko razmišljanje. Trebamo naučiti prepoznati razliku između pouzdanih i nepouzdanih izvora, jer u doba interneta lažne vijesti se šire brže nego ikada. Samo tako možemo biti zaista informirani građani.