Om løsningsforslaget: Dette er veiledende løsningsforslag laget av eksamenssett.no. Husk at det finnes mange gode måter å løse oppgavene på, spesielt skriveoppgavene.
Løsningsforslag – Kroatisk Nivå III Høst 2024
Eksamen: PSP6078 | Semester: Høst 2024 | Varighet: 5 timer
Vekting: Lesing ca. 25 % | Skriving ca. 75 %
Lesing
Oppgave 1 – Sett inn ord: Vatroslav Lisinski
Oppgave: Les teksten om Vatroslav Lisinski (1819–1854), komponisten av den første kroatiske operaen, og sett inn 12 ord på riktig plass. Fem ord blir til overs. Tilgjengelige ord: glazbom, oduševljenje, odlazi, razočaran, dužnosti, poslove, opere, stvarnost, filozofijom, oduševljen, profesionalni, originalni, preminuo, spomenuti, ispita, skladati, simfonije.
Svar:
- profesionalni – «Prvi hrvatski profesionalni glazbenik Vatroslav Lisinski» (den første kroatiske profesjonelle musikeren).
- glazbom – «a glazbom se bavio tek usputno» (og han drev med musikk bare som bijobb). Han studerte juss og filosofi, musikk var sekundært.
- oduševljenje – «izazvalo veliko oduševljenje među hrvatskim rodoljubima» (vakte stor begeistring blant kroatiske patrioter). Operaen «Ljubav i zloba» ble urfremført i 1846.
- spomenuti – «Treba spomenuti da Zagreb u to vrijeme nije imao ...» (det bør nevnes at Zagreb på den tiden ikke hadde ...). Zagreb manglet profesjonelt orkester.
- odlazi – «Lisinski ... odlazi na usavršavanje u Prag» (Lisinski drar til Praha for videreutdanning), støttet av en donasjon fra illyrerne.
- razočaran – «vratio se razočaran u Zagreb» (vendte skuffet tilbake til Zagreb). Han fikk ikke ta avsluttende eksamen i Praha.
- ispita – «polaganje završnoga diplomskog ispita» (avlegging av den avsluttende diplomeksamenen) ved konservatoriet i Praha.
- poslove – «obavljao je poslove besplatnoga nadzornika» (utførte oppgaver som ubetalt tilsynsmann) for skolens klasserom.
- dužnosti – «druge administrativne dužnosti» (andre administrative plikter).
- skladati – «da više nikada neće skladati» (at han aldri mer ville komponere). Etter å ha fullført operaen Porin, svor han å slutte.
- preminuo – «Vatroslav Lisinski preminuo je u Zagrebu 1854.» (Vatroslav Lisinski døde i Zagreb i 1854), bare 35 år gammel.
- opere – «Praizvedba njegove najpoznatije opere Porin» (urfremføringen av hans mest kjente opera Porin) var først i 1897, 43 år etter hans død.
Ord til overs: oduševljen, originalni, stvarnost, filozofijom, simfonije.
Oppgave 3 – Lukeoppgave: Strip (tegneserier)
Oppgave: Les teksten om strip (tegneserier) – deres historie, visuelle og narrative elementer, og populærkultur – og velg riktig ord fra nedtrekksmenyene (9 luker).
Svar:
- rukama – «nije imala strip u rukama» (ikke har hatt en tegneserie i hendene). Uttrykket «imati u rukama» (ha i hendene) er det riktige.
- kronološki – «Strip je kronološki slijed slika» (tegneserie er en kronologisk bildesekvens). «Kronični» betyr kronisk, «kromski» er ikke et ekte ord.
- masovnih – «pojavom masovnih medija» (fremveksten av massemedier). «Masonskih» betyr frimurersk, «masnih» betyr fetete.
- tekstom – «može biti prikazana tekstom» (kan fremstilles gjennom tekst/ord). «Taktom» betyr takt, «tijestom» betyr deig.
- slijeva nadesno – «oni nižu se slijeva nadesno» (de er ordnet fra venstre til høyre). Korrekt kroatisk skrivemåte er «slijeva nadesno» (begge deler som ett ord).
- oblačiću – «uklopiti u oblačiću» (passe inn i en snakkeboble). Diminutiv av «oblak» (sky), brukt om talebobler i tegneserier.
- lika – «razmišljanja lika» (en karakters tanker). «Lik» = karakter/figur i en fortelling.
- izgovaraju – «kojim se riječi izgovaraju» (tonen ordene uttales med). «Nagovaraju» = overtale, «ogovaraju» = baksnakke.
- Sjedinjenih Američkih Država – «dolaze iz Sjedinjenih Američkih Država» (kommer fra USA). Korrekt med stor forbokstav på alle tre ord i det offisielle navnet.
Oppgave 6 – Leseforståelse: Body positivity og etisk markedsføring
Oppgave: Les teksten om body positivity-bevegelsen i reklame, etisk markedsføring, og det nyere konseptet body neutrality, og svar på 4 flervalgsspørsmål.
Svar:
- Hva kalles konseptet bak inkluderende kampanjer? → body positivity – teksten sier «Body positivity je koncept koji se temelji na uključivosti, vizibilnosti i postizanju jednakosti svih oblika tijela» (body positivity er et konsept basert på inkludering, synlighet og likestilling av alle kroppsformer).
- Hva er formålet med etisk markedsføring? → pomoći da se svatko osjeća bolje u svojoj koži (hjelpe alle å føle seg bedre i sin egen hud) – teksten understreker at body positivity handler om gjensidig respekt, aksept og kjærlighet uavhengig av utseende.
- Hva kan man si om dagens reklamer? → da stvaraju nove trendove (at de skaper nye trender) – teksten viser hvordan body positivity-kampanjer har blitt mainstream og skapt nye bevegelser som body neutrality.
- Hva er skjønnhet og tiltrekningskraft? → prema nekima, u očima pomatrača (ifølge noen, i betrakternes øyne) – teksten argumenterer for at skjønnhet er subjektivt, og body neutrality-bevegelsen mener at «privlačnost i ljepota nisu ultimativne vrijednosne kategorije» (tiltrekningskraft og skjønnhet er ikke endelige verdikategorier).
Skriving
Oppgave 2 – Gratisbilletter til konsert (100–120 ord)
Oppgave: Du har fått to gratisbilletter til en konsert med favorittartisten din og skal møte artisten bak scenen. Fortell hvordan du fikk billettene, hvilken artist det er og hvorfor hen er favoritten, hvor konserten er, hvem du tar med og hvorfor, og hvordan møtet med artisten blir.
Tips: Bruk entusiastisk stil og vis personlig engasjement. Beskriv artisten konkret og gi begrunnelse for alle valg.
Eksempelsvar:
Ne mogu vjerovati što mi se dogodilo! Osvojila sam dvije besplatne karte za koncert Olivera Dragojevića u Splitu! Sudjelovala sam u nagradnoj igri na Instagramu i bila sam jedna od pet sretnih pobjednika.
Oliver Dragojević je moj omiljeni pjevač jer njegove dalmatinske pjesme poput „Cesarice" i „Kad mi dođeš ti" uvijek izazivaju emocije. Njegov glas je jedinstven – mekan i snažan istovremeno. Koncert će se održati u splitskom HNK, što je savršeno jer obožavam Split!
Sa sobom ću povesti svoju najbolju prijateljicu Anu jer smo zajedno otkrile Oliverovu glazbu i često pjevamo njegove pjesme. Jedva čekam susret s njim! Pitala bih ga koja mu je najdraža pjesma i kako se osjeća kad nastupa pred publikom. Ovaj koncert sigurno ću pamtiti cijeli život!
Oppgave 4 – Unge leser mindre enn før (100–130 ord)
Oppgave: Ifølge en NRK-artikkel leser unge mindre enn før. Mange ting kjemper om oppmerksomheten, og unges leseferdigheter blir dårligere. Skriv om dine tanker om dette.
Tips: Ta et tydelig standpunkt, gi konkrete eksempler og vis evne til refleksjon.
Eksempelsvar:
Činjenica da mladi danas čitaju manje nego prije ne iznenađuje me. Živimo u doba u kojem nas okružuju društvene mreže, video igrice i streaming platforme. Zašto bi netko čitao knjigu kad može gledati seriju na Netflixu ili skrolati po TikToku?
Ipak, mislim da je to zabrinjavajuće. Čitanje razvija maštu, proširuje vokabular i poboljšava koncentraciju. Kada čitam, moram sam zamisliti likove i scene, dok mi film sve servira gotovo. Osim toga, čitanje poboljšava pismenost, što je važno za školski uspjeh i budući profesionalni život.
Rješenje ne bi trebalo biti zabrana tehnologije, već pronalaženje načina da se čitanje učini privlačnijim. Škole bi mogle nuditi knjige koje su bliže interesima mladih, poput grafičkih romana ili knjiga povezanih s popularnim serijama. Važno je da mladi shvate da čitanje nije dosadno, već avantura koja obogaćuje život.
Oppgave 5 – Marias dagbok: Nyttårsforsetter (120–150 ord)
Oppgave: Maria har to nyttårsforsetter: lese mer og skrive mer. Skriv Marias dagbok fra 1. til 4. januar der hun forteller hvordan det går med forsettene.
Tips: Bruk dagbokstil med dato for hver innføring. Vis utvikling – kanskje starter motivert og møter utfordringer.
Eksempelsvar:
1. siječnja
Dragi dnevniče! Nova godina, novi početak! Odlučila sam da ću ove godine čitati barem 30 minuta svaki dan i pisati u dnevnik svaku večer. Danas sam počela čitati roman „Mali princ". Prekrasna je priča! Osjećam se puna energije i motivacije.
2. siječnja
Danas je bio lijep dan. Pročitala sam tri poglavlja „Malog princa" i napisala kratku priču o zimi. Pisanje mi je teže nego što sam mislila – trebalo mi je sat vremena za jednu stranicu! Ali zadovoljna sam jer sam ispunila oba obećanja.
3. siječnja
Umjesto čitanja, danas sam cijeli dan gledala serije na telefonu. Navečer sam se osjećala loše jer nisam ništa pročitala ni napisala. Odlučila sam da sutra moram biti discipliniranija.
4. siječnja
Uspjela sam! Ustala sam ranije, pročitala dva poglavlja prije doručka i navečer napisala dnevnik. Shvatila sam da je ključ u organizaciji vremena. Ako stavim telefon na stranu, imam dovoljno vremena za čitanje i pisanje. Nadam se da ću tako nastaviti!
Oppgave 7 – Reklame og kjøpepress (250–280 ord)
Oppgave: Vi blir alle påvirket av reklame, bevisst og ubevisst. Skriv om du pleier å kjøpe de nyeste/mest populære tingene, når du sist så noe du måtte ha (hva og hvorfor), og hva du tror kan være årsakene til at unge opplever kjøpepress.
Tips: Bruk personlige eksempler for å illustrere poengene. Drøft årsaker til kjøpepress med flere perspektiver.
Eksempelsvar:
Reklame su svugdje oko nas – na televiziji, internetu, plakatima, pa čak i u igricama koje igramo na mobitelu. Moram priznati da i ja ponekad podlegnem njihovom utjecaju, iako se trudim biti svjestan toga.
Ne mogu reći da uvijek kupujem najnovije stvari. Na primjer, ne moram imati najnoviji iPhone čim izađe na tržište. Međutim, kad je riječ o tenisicama, situacija je drugačija. Pratim modne trendove i priznajem da mi je važno imati tenisice koje su popularne među mojim prijateljima. Nije da se osjećam prisiljenim kupiti ih, ali jednostavno mi se sviđaju.
Posljednji put kad sam osjetio snažnu želju za nečim bilo je prije mjesec dana. Na Instagramu sam vidio reklamu za bežične slušalice koje koristi moj omiljeni YouTuber. Izgledali su fantastično, a reklama je obećavala nevjerojatnu kvalitetu zvuka. Odmah sam ih želio, ali nakon što sam pročitao recenzije, shvatio sam da postoje jednako dobre slušalice za pola cijene. Na kraju sam kupio jeftiniju verziju i potpuno sam zadovoljan.
Mislim da postoji nekoliko razloga zašto mladi osjećaju pritisak da kupuju. Prije svega, društvene mreže stvaraju iluziju savršenog života. Kad vidimo influencere s najnovijim proizvodima, osjećamo se kao da i mi to trebamo imati. Osim toga, vršnjački pritisak igra veliku ulogu – nitko ne želi biti „onaj koji nema". Također, reklame su danas sofisticiranije nego ikad i ciljano se usmjeravaju prema mladima koristeći podatke o njihovim interesima.
Važno je razvijati kritičko mišljenje i pitati se: trebam li to zaista ili samo mislim da trebam? Ponekad je odgovor jednostavan – ne, ne trebam.