Om løsningsforslaget: Dette er et veiledende løsningsforslag laget av eksamenssett.no. Leseoppgavene har fasitsvar, mens skriveoppgavene viser eksempelsvar. Det finnes mange gode måter å besvare skriveoppgavene på.
Løsningsforslag – Serbisk Nivå III Høst 2024
Eksamen: PSP6048-LAT | Semester: Høst 2024 | Varighet: 5 timer
Vekting: Lesing ca. 25 % | Skriving ca. 75 %
Lesing (ca. 25 %)
Oppgave 1 – EXIT festival (1A: sett inn ord, 1B: velg riktig ord)
Oppgavetype: Del A: Sett inn ord i tekst om EXIT festival. Del B: Velg riktig ord fra nedtrekksmeny.
Oppgave 1A – Fasit:
«...koji se svake godine...jula održava na Petrovaradinskoj tvrđavi...»
«...EXIT je i danas jedini festival...koji je izrastao iz želje za progresom...»
«EXIT nije samo festival, već pokret...»
«...nosio ime Egzit Starsids...»
«...da podsete građane na potencijal pojedinaca...»
«...negovati lični talenat. Glavna bina...je promenila ime u čast pronalazača Nikole Tesle...»
Ord til overs: aktivnu, progres, je, sa
Oppgave 1B – Fasit:
«...koji programom grupnog učenja muzike...»
«...deci kreativno i organizovano vreme...mogućnost da u bezbednom okruženju...»
«...umesto hotela ili hostela borave na otvorenom...»
«...na dobrim ekološkim rešenjima...»
«...dva inovativna solarna rešenja...»
Oppgave 3 – Fordeler ved å lese (koble fakta med overskrift)
Oppgavetype: Les vitenskapelige fakta om fordelene ved lesing og velg passende overskrift.
Fasit:
| Fakta | Riktig overskrift |
|---|
| Fakta 1 – Kunnskap kan ingen ta fra deg, lesing utvider kunnskap | Čitanjem knjiga svakog dana učimo nešto novo |
| Fakta 2 – Flere nye ord i vokabular, god tale gir selvtillit | Čitanjem proširujemo rečnik |
| Fakta 3 – Lesing vekker empati og forståelse for andres følelser | Čitanje nas čini boljom osobom |
| Fakta 4 – Lesing før jobb/skole forbedrer fokus | Čitanje jača koncentraciju |
| Fakta 5 – En god roman er utmerket avslapning, 76% sier det bedrer livskvalitet | Čitanje smanjuje nivo stresa |
Oppgave 6 – Riktig/feil: Šekspir i Dostojevski u beogradskim taksijima
Oppgavetype: Les om en kreativ teatermarkedsføringskampanje og vurder påstandene.
Fasit:
| Påstand | Svar |
|---|
| Handlingen finner sted på teateret. | Feil (Den finner sted i taxier) |
| Taxisjåfører kledde seg ut som Shakespeare og Dostojevskij. | Feil (Skuespillere kledde seg ut som taxisjåfører) |
| Passasjerene visste ikke at de var i et skuespill. | Riktig |
| Målet med reklamen er skjult-kamera-humor. | Feil (Målet er å promotere teateret for nye publikum) |
| Passasjerene måtte betale for turen. | Feil (putnici nisu morali da plate svoju vožnju) |
| Skaperne klarte å formidle budskapet uten store medieinvesteringer. | Riktig |
| Teatret ønsket å tiltrekke seg et nytt publikum. | Riktig |
Skriving (ca. 75 %)
Oppgave 2 – Gratisbilletter til konsert (100–120 ord)
Oppgavetype: Fortell om gratisbilletter til favorittartist, hvem du tar med, og møte bak scenen.
Eksempelsvar:
Ne mogu da verujem svojoj sreći! Dobio sam dve besplatne karte za koncert Dua Lipe! Karte sam osvojio u radio takmičenju tako što sam bio deseti pozivalac i tačno odgovorio na pitanje o njenoj najnovijoj pesmi.
Dua Lipa je moja omiljena pevačica jer ima neverovatnu energiju na sceni i njene pesme me uvek razvesele. Koncert će se održati u Londonu, na stadionu Vembli!
Odlučio sam da povedem svoju sestru Anu jer i ona obožava Dua Lipu. Zajedno slušamo njenu muziku svaki dan.
Najviše se radujem susretu sa njom iza scene! Pitaću je kako pronalazi inspiraciju za svoje pesme i da li planira koncert u Beogradu. Nadam se i zajedničkoj fotografiji!
Oppgave 4 – Mladi čitaju manje (100–130 ord)
Oppgavetype: Reflekter over to da unge leser mindre enn før.
Eksempelsvar:
Činjenica da mladi danas čitaju manje nego ranije ne iznenađuje me. Živimo u doba u kom su društvene mreže, video igrice i strimovanje filmova dostupni na dodir prsta. Ove aktivnosti zahtevaju manje koncentracije od čitanja knjige i daju brzu zabavu, što ih čini privlačnijim za mlade.
Ipak, smatram da je ovo zabrinjavajući trend. Čitanje razvija vokabular, kritičko mišljenje i sposobnost koncentracije – veštine koje su potrebne u svakom aspektu života. Kada mladi ne čitaju, njihove jezičke sposobnosti opadaju, što utiče i na školski uspeh.
Mislim da rešenje nije u zabranjivanju tehnologije, već u pronalaženju načina da se čitanje učini zanimljivijim. Škole bi mogle da preporučuju knjige koje odgovaraju interesovanjima učenika, a roditelji bi trebalo da budu primer čitajući i sami.
Oppgave 5 – Marijin dnevnik, 1.–4. januar (120–150 ord)
Oppgavetype: Skriv Marias dagbok fra 1. til 4. januar om nyttårsforsetter (lese mer, skrive mer).
Eksempelsvar:
1. januar
Srećna Nova godina! Danas sam donela dve odluke: čitaću i pisaću više. Počinjem odmah! Uzela sam roman koji sam dobila za Novu godinu i pročitala prvih trideset strana. Napisala sam i kratku pesmu. Odličan početak!
2. januar
Čitala sam još dvadeset strana pre spavanja. Knjiga je zaista zanimljiva. Pokušala sam da napišem kratku priču, ali mi nije išlo. Nisam imala inspiraciju. Možda sutra bude bolje.
3. januar
Danas je bilo teško. Provela sam ceo dan sa prijateljima i nisam imala vremena za čitanje. Uveče sam pročitala samo pet strana. Nisam ništa napisala. Osećam se krivom.
4. januar
Vratila sam se u ritam! Pročitala sam četrdeset strana i napisala dnevnik o proteklim danima. Shvatam da je važno ne odustajati čak i kada propustim jedan dan. Nastavljam dalje!
Oppgave 7 – Reklame og kjøpepress (250–280 ord)
Oppgavetype: Skriv om reklame, kjøpepress og ungdom.
Eksempelsvar:
U savremenom svetu, reklame su svuda oko nas – na televiziji, na društvenim mrežama, čak i na ulici. Pitanje je koliko smo svesni njihovog uticaja na naše odluke i ponašanje.
Moram priznati da ponekad kupujem popularne stvari, posebno kada vidim da ih koriste moji prijatelji ili poznate ličnosti na Instagramu. Ipak, trudim se da razlikujem stvarne potrebe od želja koje su stvorene reklamama. Ne kupujem uvek najnovije modele telefona ili najskuplju brendiranu odeću.
Poslednji put kada sam osetio jak poriv da nešto kupim bio je pre mesec dana, kada sam video reklamu za nove bežične slušalice. Reklama je bila toliko ubedljiva da sam odmah pomislio da mi trebaju, iako su moje stare slušalice savršeno funkcionalne. Srećom, sačekao sam nedelju dana i shvatio da mi zaista ne trebaju.
Razlozi zbog kojih mladi osećaju pritisak da kupuju su mnogobrojni. Društvene mreže igraju ogromnu ulogu – influenseri konstantno promovisaju proizvode, stvarajući iluziju da su ti proizvodi neophodni za srećan život. Pritisak vršnjaka je takođe značajan faktor jer niko ne želi da se oseća isključeno ili „zastarelo".
Osim toga, reklamne industrije koriste sofisticirane psihološke tehnike da manipulišu potrošačima, posebno mladima. Stvaraju osećaj hitnosti i ekskluzivnosti, zbog čega mladi veruju da moraju odmah kupiti proizvod.
Mislim da je ključ u razvijanju kritičkog razmišljanja. Mladi bi trebalo da se zapitaju: „Da li mi ovo zaista treba ili samo želim zato što su me reklame ubedile?" Takav pristup bi mogao značajno da smanji kupovni pritisak i pomogne nam da donosimo pametnije finansijske odluke.